U aktivnosti Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva uključeni su istaknuti znanstvenici koji djeluju u tri međunarodno prepoznatljive institucije u Republici Hrvatskoj: Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (MEDRI), Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu (SuZ Bioteh) i Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Sveučilišta u Zagrebu (KZIB).
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (MEDRI) najveća je znanstveno-nastavna institucija na Sveučilištu u Rijeci. U njegovu sastavu djeluju 42 zavoda na kojima je zaposleno oko 400 istraživača te dodatnih 170 djelatnika u tehničkim i administrativnim službama. Znanstvena istraživanja organizirana su kroz velik broj nacionalnih i međunarodnih projekata, uključujući programe Europske unije (FP7, Horizon 2020, Horizon Europe 2021.-2027.), projekte Europskog istraživačkog vijeća (ERC), Howard Hughes Medical Institutea (HHMI) te projekte Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) iz SAD-a i Njemačke istraživačke zaklade (DFG). Na međunarodnoj razini MEDRI je prepoznat kao jedna od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj.
U sklopu fakulteta djeluje Centar za uzgoj i inženjering laboratorijskih miševa (LAMRI), koji zadovoljava SPF („Specific pathogen free“) uvjete i ima velik kapacitet uzgoja, do 40.000 životinja. Zavod za histologiju i embriologiju te Centar za proteomiku raspolažu suvremenim laboratorijima na površini od oko 1.000 m², opremljenima za istraživanja u području kulture stanica, molekularne biologije i histopatologije, kao i za produkciju i pročišćavanje proteina te proizvodnju monoklonskih protutijela. Oprema uključuje konfokalni mikroskop, protočne citometre i sustave za pohranu biološkog materijala na vrlo niskim temperaturama. U sklopu ovih jedinica djeluju i eksperimentalne nastambe za laboratorijske miševe opremljene suvremenim IVC sustavima.
Centar za proteomiku razvija napredne tehnologije za istraživanja u imunologiji i virusologiji, s posebnim naglaskom na imunoterapijske pristupe. U Centru su razvijena rekombinantna protutijela i fuzijski proteini koji su licencirani u suradnji s međunarodnim partnerima. Posebno se ističu istraživanja usmjerena na nove generacije imunoloških kontrolnih točaka u terapiji tumora, koja su dovela do osnivanja spin-off tvrtke u suradnji s Hebrejskim sveučilištem u Jeruzalemu. Jedan od vodećih proizvoda, protutijelo NTX1088, trenutačno je u fazi kliničkih ispitivanja, što dodatno potvrđuje potencijal Centra za primjenu inovacija u medicini.
Uz koordinatora, prof. dr. sc. Stipana Jonjića, u Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva uključen je niz istaknutih i međunarodno prepoznatih znanstvenika koji djeluju na Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Rijeci. Izvanredni profesor Ilija Brizić, ujedno voditelj Centra za proteomiku, iskusni je znanstvenik s dugogodišnjim iskustvom u proučavanju imunoloških aspekata virusnih infekcija. Astrid Krmpotić redovita je profesorica Medicinskog fakulteta i nositeljica titule Howard Hughes Medical Institute International Scholar (2006.–2010.), s bogatim iskustvom u virusnoj imunologiji. Bojan Polić redoviti je profesor Medicinskog fakulteta, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju te voditelj Centra za uzgoj i inženjering laboratorijskih miševa (LAMRI), s dugogodišnjim iskustvom u tehnologijama za proizvodnju transgeničnih miševa. Tihana Lenac Roviš redovita je profesorica i voditeljica laboratorija za konfokalnu mikroskopiju te koordinatorica aktivnosti vezanih uz produkciju i ekspresiju proteina u Centru za proteomiku. Igor Jurak, povratnik s postdoktorskog usavršavanja na Harvardu, izvanredni je profesor na Zavodu za molekularnu i sistemsku biomedicinu, na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, s velikim iskustvom u istraživanju molekularne virusologije. Marina Šantić profesorica je na Zavodu za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta, s značajnim doprinosom u istraživanju patogeneze intracelularnih bakterija. Felix Wensveen redoviti je profesor i voditelj istraživačke grupe na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Vanda Juranić Lisnić izvanredna je profesorica s dugogodišnjim iskustvom u području virusne biologije i patogeneze u različitim organima. Berislav Lisnić izvanredni je profesor s višegodišnjim iskustvom u istraživanju stanične i virusne biologije. Maja Cokarić Brdovčak docentica je s iskustvom u području patogeneze virusnih infekcija i razvoja rekombinantnih virusnih cjepiva.
Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu (SuZ Biotech) uspostavljen je 2013. kao nasljednik Odjela za istraživanje i razvoj Imunološkog zavoda d.d., tvrtke sa 120-godišnjom tradicijom u istraživanju i razvoju bioloških pripravaka u području imunologije, a prije svega atenuiranih virusnih cjepiva. Istraživački tim na čelu s iskusnim znanstvenicima Beatom Halassy i Dubravkom Forčićem ima veliko iskustvo u istraživanju humanih cjepiva. Značajnu međunarodnu prepoznatljivost stekli su u genotipizaciji RNA virusa, a napose virusa mumpsa i virusa ospica. Grupa djeluje i kao partner Svjetske zdravstvene organizacije te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti Zagreb. Osim toga ova grupa znanstvenika ima bogato iskustvo u optimiziranju biotehnologijskih procesa u proizvodnji virusa, uspostavi biotestova, kao i postupcima pročišćavanja i koncentriranja bioloških makromolekula. Inspirirani uspješnim samoliječenjem ljudskog raka dojke koje su proveli, danas su posvećeni razvoju onkolitičkih virusnih pripravaka za liječenje raka u ljudi i životinja, a djeluju pod zajedničkim imenom Oncovirlab (https://www.oncovirlab.hr/). Iako nije formalna institucijska jedinica, Oncovirlab služi kao njihov kolektivni identitet i komunikacijska platforma, unutar koje udružuju svoju ekspertizu i strast prema razvoju novih modela onkolitičke viroterapije. Oncovirlab raspolaže s 200 m2 podijeljenih na nekoliko laboratorija opremljenih modernom laboratorijskom opremom za istraživanje u molekularnoj biologiji, virusologiji, biokemiji i imunologiji (ultracentrifuga, konvencionalni i real-time PCR uređaji, platforma za dubinsko sekvenciranje, analitički i preparativni HPLC sustavi, uređaj za protočnu citometriju, sistem za izoelektrično fokusiranje, sustav za dvodimenzionalnu SDS-PAGE, spektrofotometri luminometri, i fluorimetri, fluorescencijski mikroskop, uređaj za brzo određivanje mikrobiološke čistoće i dr.). Centar također raspolaže s nekoliko sterilnih komora kao i hladnih komora (+4° C). Ovaj tim istraživača također ima iskustva rada u GLP (good laboratory practice) uvjetima, što je važna pretpostavka za translaciju rezultata dobivenih na modelima u klinička istraživanja.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (KZIB), Zagreb, jedinstvena je zdravstvena, znanstvena i nastavna ustanova u Republici Hrvatskoj. Kao nacionalni referentni centar za dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti te sjedište više referentnih centara Ministarstva zdravstva, KZIB pruža skrb bolesnicima iz cijele Hrvatske, a po potrebi i najtežim slučajevima iz susjednih zemalja. Klinička djelatnost obuhvaća liječenje bolesnika, provođenje kliničkih studija i istraživanja, a snažno je poduprta suvremenom laboratorijskom i radiološkom dijagnostikom. KZIB ima ključnu ulogu i u obrazovanju studenata te specijalističkom usavršavanju iz infektologije i kliničke mikrobiologije.
U posljednjih nekoliko godina značajno su unaprijeđeni infrastruktura i dijagnostički kapaciteti. Centralni dijagnostički laboratorij (CDL, 3700 m²) i Zavod za radiologiju opremljeni su vrhunskom tehnologijom koja omogućuje naprednu dijagnostiku i istraživanja (uključujući molekularnu dijagnostiku, sekvenciranje nove generacije, protočnu citometriju, confocalnu mikroskopiju i 3T MR). CDL uključuje laboratorij razine biološke sigurnosti 3 (BSL-3) i laboratorij za stanične kulture. Klinika je ostvarila jedinstven iskorak u EU uspostavom autopsijske dvorane BSL-3 razine, dok je izgradnja suvremenih izolacijskih jedinica za visokopatogene uzročnike u završnoj fazi. Ova infrastruktura, financirana sredstvima EU, čini integrirani kliničko-istraživački ekosustav.
Istraživački tim KZIB-a uključen u projekt CerVirVac dao je značajan doprinos istraživanjima imunoloških odgovora, kliničkih istraživanja i vakcinologije visokopatogenih mikroorganizama, osobito u kontekstu orthohantavirusa i SARS-CoV-2. Tijekom pandemije COVID-19 Klinika je imala ključnu ulogu u liječenju, dijagnostici i koordinaciji na nacionalnoj razini.
Znanstveni doprinosi uključuju pionirska istraživanja serološkog odgovora na SARS-CoV-2 u cijepljenih zdravstvenih djelatnika (Vaccines, 2022; Vaccines, 2022), identifikaciju biomarkera težine bolesti (Life, 2025), kao i aktualna istraživanja imunoloških odgovora i rizika smrtnosti. U području orthohantavirusa provedena su važna istraživanja dugoročnih posljedica infekcije, endotelne disfunkcije i regulatornih imunoloških mehanizama (Life, 2024; Life, 2024), kao i biomarkera bubrežnog oštećenja (Life, 2023).
Zahvaljujući međunarodnoj prepoznatljivosti, stručnjaci KZIB-a sudjeluju u oblikovanju globalnih znanstvenih smjernica, uključujući pozvane komentare u časopisu The Lancet Infectious Diseases (2024).
